O namaUslugeNovostiSavjetiFoto galerijaKontakt
Prijašnji članci: Primjena ultrazvuka u ginekološkoj praksi ; Antenatalna zaštita u redovnoj kontroli trudnica ; MOLA HYDATIDOSA  grozdasta mola ; Genitalne infenkcije ; Prenatalno otkrivanje malformacija
Savjeti - GENITALNE INFEKCIJE

Simptomi koji nastaju upalama genitala , danas su najčešći razlog odlaska žena ginekologu. Mnoge upale se prenose spolnim putem, za koje onda kažemo da su spolno prenosive bolesti/ STD - sexually transmitted diseases /.

Učestalost spolno prenosivih bolesti je u stalnom progresivnom porastu, osobito u mladih ljudi, u dobi kad se češće mijenjaju spolni partneri. Ta skupina bolesti prerasta u javnozdravstveni i epidemiološki problem, zbog niza obilježja kojima se dovode u vezu s premalignim lezijama vrata maternice, učestalošću izvanmaternične trudnoće,neplodnošću, te mogućim poremećajem u trudnoći, porođaju i babinjama.

Iako su bolesti spolno prenosive, tijek kliničke slike u žena je daleko teži, a mogućnost trajnih posljedica veća. Muškarci, naime često ostaju bez simptoma, ili ako razviju bolest, tijek joj je blaži, redovno bez posljedica.

Pravilna terapija uključuje liječenje oba partnera istodobno, a nužna je i češća kontrola, osobito uzimanje citoloških i mikrobioloških uzoraka. Često se nađe djelovanje više uzročnika istovremeno, iako postoje i izolirani slučajevi samo jednim uzročnikom.

Rizici za nastanak tih bolesti su rani početak spolnog života ( prije 15 godina) i promiskuitet. Smatra se da je sluznica genitalnih organa imunološki nezrela u jako mladih djevojaka, što stvara veliku prijemčivost za uzročnike bolesti, a također je izložena i djelovanju potencijalno mutagenih metabolita u kronično upaljenim tkivima. Stoga se opravdano smatra da upalna bolest rodnice i vrata maternice, koju uzrokuju spolno prenosivi mikroorganizmi, početna karika u lancu onkogeneze koja vodi najprije do premalignih, a kasnije i malignih lezija.

Kao što spolne organe žena grupiramo u vanjske i unutrašnje, tako i upale dijelimo u dvije veće grupe- upale donjeg dijela i gornjeg dijela spolnog sustava. Podjela nije toliko anatomski uvjetovana, već više uzročnoposljedična, jer zdjelična upalna bolest( bolest gornjeg dijela spolnog sustava) nastaje najčešće ascenzijom-putovanjem uzročnika iz donjeg dijela u gornji dio spolnog sustava. Rizični faktori za zdjeličnu upalnu bolest su spolno prenosivi uzročnici i bolesti, te stanja prirodne otvorenosti vrata maternice kao menstruacija, stanje iza porođaja i pobačaja.

Metode kontracepcije mogu doprinjeti spriječavanju infekcije, ako su barijerne ( kondom, cervikalna kapa, dijafragma), ili poticajno djelovati na nastanak infekcije ako se radi o unutarmaterničnom ulošku.

U slijedećim manjim naslovima redom ćemo po organima nabrojiti najčešće upale,educirati o zaštiti i učinkovitom liječenju.

Upale stidnice.

Uzročnici su najčešće virusi: HPV( humani papiloma virus) i HSV( herpes simplex virus tip I i tip II), bakterije( aerobne i anaerobne) , paraziti( uši) i gljivice( Candida albicans). Simptomi su svrbež, otečenost i crvenilo. Osim upale na stidnici se može javiti kožna iritacija alergenima iz sapuna, parfema, higijenskih uložaka, a također je i mjesto gdje se često manifestiraju i kožne bolesti.

Upala Bartolinove žlijezde je bakterijskog porijekla, pa zahtijeva liječenje antibioticima. U najtežem obliku može dovesti do apscesa, koji zahtijeva kirurško liječenje.

Šiljasti kondilomi su visokokontaginozna spolno prenosiva bolest uzrokovana virusom HPV tip 6 i 11.Pojedinačne ili grupirane bradavičaste izrasline rasprostranjene su često na velikim usnama, ulazu u rodnicu i po koži međice.Liječe se raznovrsnim lijekovima kao podofilin, interferon, trikloroctena kiselina, ali najuspješnija je metoda elektroresekcije( do 99%).

Spolni herpes( genitalni herpes) je uzrokovan herpes simplex virusom( HSV tip I i tip II), i smatra se visoko zaraznim uzročnikom.Nakon inkubacije od tjedan dana pojavljuju se prvi simptomi u vidu vodenih kožnih eflorescenci-vezikula od kojih nastanu vrlo bolne ulceracije, što bolest obilježava burnim tijekom. U akutnoj fazi pacijentice imaju i temperaturu i uvečanje regionalnih limfnih čvorova. Liječenje se provodi lijekovima koji su virustatici( Zovirax,Valfrex).

Upale rodnice

U rodnici se normalno stvara oko 1 gram iscjetka dnevno( fluor vaginalis) kao produkt sekrecije iz cervikalnih žlijezda i tekućine koja nastaje procesom transudacije kroz stijenku rodnice.Količina se iscjetka mijenja pod utjecajem hormona, a obilježja zdravlja su bijel, viskozan pahuljičast i bez mirisa iscjedak.Postane li on obilan,obojen, pjenušav, grudvičast ili zaudarajući bez sumnje se promijenio pH rodnice i omogučio uzročnicima upalu rodnice.

Najčešći su anaerobne bakterije koje uzrokuju bakterijske vaginoze, zatim Trichomonas vaginalis i Candida albicans.

Određivanjem stupnjeva čistoće vaginalne sluznice mikroskopskom analizom, pri rutinskom ginekološkom pregledu ,uvijek se otkriju navedeni uzročnici.

Bakterijska vaginoza je porast anaerobnih bakterija kao što je Gardnerela vaginalis u odnosu na laktobacile koji su dio uredne fiziološke flore. Simptomi su sivkasti iscjedak s mirisom ribe, bez svrbeža i žarenja. Liječenje je usmjereno najčešće na ženskog partnera, a terapija je Metronidazol i Klindamycin i Ampicilin.

Vaginalnu trihomonijazu uzrokuje flagelat, bičasti mikroorganizam iz reda protozoa, veličine 10-30 mikrona. Nastanjuje rodnicu, ali je česta i mokraćna infekcija. Moguća je zaraza spolnim putem, autokontaminacijom iz debelog crijeva i ekstragenitalno( toaletnim predmetima, ručnicima i zahodskim daskama)Muškarac rjeđe oboli zbog visoke koncetracije cinka u iscjetku prostate što ima antitrihomonadnu aktivnost. U kliničkoj slici dominira pjenušavi , slatkastozaudarajući zelenkastožućkast vaginalni iscjedak, crvenilo sluznice i svrbež.

Terapija je Metronidazol i liječe se redovito oba partnera.

Kandidijaza je gljivična upala rodnice uzrokovana dimorfnom gljivicom u vidu spora i micela. Česta je u žena dijabetičarki, nakon uzimanja antibiotika širokog spektra i u smanjenoj imunološki - obrambenoj sposobnosti organizma .Često popratno uz upalu rodnice postoji i upala stidnice. Simptomi su svrbež, crvenilo, bjelkast i grudvičast iscjedak iz rodnice bez mirisa. Liječenje je sistematsko u slučaju kronične, recidivirajuće kandidijaze , Diflukanom i lokalno, Imidazolom ili Flukonazolom, i to za oba partnera.

Upale vrata maternice

Klamidijska infekcija

Klamidija je gram-negativna nepokretna bakterija, koja parazitira u citoplazmi stanica cilindričnog i prijelaznog epitela u vratu maternice. Mikrobiološka dijagnostika je najpouzdanija metodom amplifikacije nukleinskih kiselina(PCR metodom ) iz cervikalnlog brisa.

Ona izaziva mukopurulentni cervicitis (MPC), često manifestnu obilnim gnojnim iscjetkom, postkoitalnim krvarenjem i popratnim vaginitisom. Klamidija češće izaziva upale koje imaju subklinički tijek, tzv tihe upale. Direktno se povezuje s tubarnim uzrokom steriliteta, gdje je odgovorna ja zdjeličnu upalnu bolest i mogućnost nastanka izvanmaternične trudnoće. Mlade žene na hormonskoj kontracepciji imaju je 2-3 puta češće u vratu maternice, gdje svojim prisustvom mijenja kvalitetu cervikalne sluzi i omogućuje prodiranje virusa i bakterija ascendentnim( uzlaznim) putem .Današnje doba u visokom postotku mladih žena( 40-60%) može se otkriti Klamidija iz brisa cerviksa. Kod muškarca je odgovorna za uretritis, te se obvezno liječe oba spolna partnera sustavno tetraciklinima i makrolidima.Od lijekova najčešće primjenjivanih su Sumamad, Hiramycin, Eritromicin, Amoxicilin i Ofloksacin.

Gonoreja je manje česta spolno prenosiva bolest, često prati klamidijsku infekciju, a izaziva također MPC. Uzročnik je gram-negativni diplokok u lužnatoj sredini. U žena je klinički tijek blaži nego u muškarca, često asimptomatičan.. Dokazuje se mikroskopski bojenjem po Grammu i suvremenije, molekularnom dijagnostikom iz brisa cerviksa, u muškarca i kulturom iz uzorka mokraće.

Gonoreja se uvijek liječi u oba spolna partnera, sustavno, primjenom antibiotika iz reda cefalosporina, doksiciklinom i azitomicinom.

Genitalne mikoplazme

Mycoplasma hominis i Ureaplasma urealyticum su organizmi na prelazu između bakterija i virusa, tzv molikuti. Prisutni su u preko 80% asimptomatskih žena u vratu maternice i rodnici. Odgovorni su za neplodnost, infertilitet i komplikacije u trudnoći.

Izoliraju se iz cervikalnog brisa . Liječe se istim antibioticima kao i Klamidija

Zdjelična upalna bolest( PID- pelvic inflammatory disease )

je upala gornjeg dijela spolnog sustava žena. i zajednički je naziv za upalu sluznice maternice, jajnika, jajovoda i unutrašnjosti zdjelice- peritoneuma. Kao što smo rekli uzročnici uzlaznim putem- ascenzijom dolaze iz donjih dijelova genitalnog aparata spolnom prenosivošću. Upala je akutna, najčešće poznata kao akutna upala jajovoda, a kronična samo u slučaju tuberkuloze i aktinomikoze. Posljedica je neplodnost povezana sa neprohodnošću jajovoda. Bolest pogađa spolno aktivne žene, rijetko se javlja u djetinjstvu i postmenopauzi, kad njeno prisustvo upućuje na malignu bolest jajnika. Faktori rizika za nastanak PID-a su rani početak spolne aktivnosti, veći broj i mijenjanje spolnih partnera , kontracepcija, namjerni pobačaji, intrauterini uložak, dijagnostičke metode u svrhu liječenja steriliteta .

Uzročnici su spolno prenosivi mikroorganizmi kao Chlamidia trachomatis, Neisseria gororrhoeae ,streptococci grupe A , pneumococci, Gardnerela vaginalis, gram negativne bakterije, aerobi, anaerobi .

Tradicionalno dijagnoza se postavlja na osnovu prisustva kliničkih simptoma kao što su bolna osjetljivost tijekom pregleda, adneksalno zadebljanje, bol u donjem dijelu trbuha, gnojni vaginalni iscjedak, povišena temperatura. Popratni laboratorijski nalazi su povišeni leukociti u krvi( leukocitoza), povišena sedimentacija i porast CRP-a.

Mikrobiološka analiza brisa vrata maternice određivanjem specifičnosti DNK uzročnika( PCR metoda) je najpouzdaniji indikator. Ultrazvuk također služi kao dijagnostičko sredstvo kad se radi o anatomskoj deformiranosti unutrašnjih genitala- apscesi, piosalpinksi, zdjelični peritonitisi. Neke žene razviju PID bez ikakvih popratnih simptoma.

Za odabrati ispravan način liječenja potrebno je ocijeniti težinu bolest, izliječiti infekciju, spriječiti posljedice, pratiti pacijenticu, prilagoditi se dobi žene i njenoj reprodukcijskoj anamnezi i izliječiti spolnog partnera. Pojavnost izvanmaternične trudnoće je deset puta češća u žena s preboljelom upalom jajovoda, nego u onih bez upale, a slično se odnosi i na neplodnost.

U bolnici se liječe nerotkinje, klinički jače slike bolesti s izraženim adneksalnim masama, dok se dio pacijentica može liječiti i ambulantno uz dodatno provođenje higijenskih mjera i mirovanja.

Liječenje je madikamentozno i operacijsko. Osnova liječenja su antibiotici primjenjeni 14 dana ,kao azitromicin, klindamicin, cefalosporini i klavocin uz metronidazol za slučaj miješanih infekcija u kojima sudjeluju anaerobne bakterije.

Punkcija upalne mase i evakuacija gnojnog sadržaja često su potrebni u bolničkom liječenju radi terapije i dokazivanja uzročnika.

Važna je i prevencija koja ukjljučuje edukaciju, što je i bila namjera ovog članka, i nedopustivo zanemarivanje liječenje upala donjeg spolnog sustava , kako bi se spriječio prodor uzročnika uzlazno.

U zaključku podvlačimo da su glavni uzročnik zdjelične upalne bolesti spolno prenosive bolesti koje su najčešće u mladoj populaciji žena, spolno aktivnoj , s više spolnih partnera. Redovitost ginekoloških pregleda s uzimanjem citoloških i mikrobioloških obrisaka vrata maternice,rana dijagnoza i snažni antibiotici u sklopu liječenja oba spolna partnera trebali bi spriječiti neželjene posljedice , a to su neplodnost, izvanmaternična trudnoća, sterilitet i kronična zdjelična bol.